Novosti / Hrvatska zajednica županija

  • KONFERENCIJA ŽUPANIJA: Stručne radionice

KONFERENCIJA ŽUPANIJA: Stručne radionice

Hrvatska zajednica županija i ove godine u suradnji s tvrtkom LIBUSOFT CICOM d.o.o. organizira KONFERENCIJU ŽUPANIJA u sklopu LC Konferencije Panorama koja se održava od 20. – 23. rujna u Zagrebu.

Konferencija županija održava se 20. rujna od 10 sati u hotelu Antunović (Zagrebačka avenija 100a, 10090, Zagreb). ČLANICE HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA NE PLAĆAJU KOTIZACIJU, za konferenciju je potrebna samo prijava putem OBRASCA.

Znajući koliko je kompleksno i odgovorno kontinuirano pratiti i adekvatno primjenjivati sve zakonske odredbe i propise, što je ove godine još i veći izazov s obzirom na učestalije promjene, najavljujemo ovu konferenciju kao jedinstveno događanje usredotočeno na sve teme važne županijama.

STRUČNE RADIONICE: 

Uloga županija u razvoju društvene filantropije i jačanju civilnog društva, Katarina Leko i Mladenka Majerić (Zaklada Žuta točka)

Filantropija predstavlja brigu za čovjeka i zajednicu te aktivnosti koje su usmjerene podršci projektima za opće dobro, volontiranje i zagovaranje. Fundraising s druge strane, obuhvaća skup znanja i vještina koje služe filantropiji i usmjereni su na stvaranje odnosa s donatorima i podupirateljima organizacije kako bi se stvorio društveni utjecaj i poboljšao život ljudi.

Kroz aktivnosti Zaklade Žuta točka želimo izgraditi kulturu filantropije i fundraisinga u Hrvatskoj, za što je potrebna zajednička suradnja javnog, civilnog i poslovnog sektora. U kratkom predstavljanju aktivnosti Zaklade pokazat ćemo kako županije i gradovi mogu pridonijeti jačanju filantropije u zajednici i osnaživanju organizacija civilnog društva; za proaktivno, etično i transparentno djelovanje prema svojim korisnicima, prema dosadašnjim i potencijalnim donatorima, posebice građanima i tvrtkama.


Analiza financiranja Županijskih razvojnih agencija na primjeru Županijske razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije-regionalnog koordinatora, Ilija Cota 

Županijske razvojne agencije-regionalni koordinatori imaju u svome radu dvije značajne faze kada se govori o financiranju njihovog rada.Prva faza odnosi se na sredstva za rad od osnivača , sredstva zarađena obavljanjem svoje djelatnosti i sredstva iz projekata ( do projekta „Tehnička pomoć 2“.Druga faza odnosi se velikim dijelom na sredstva iz EU projekta kolokvijalno nazvanog među razvojnim agencijama „Tehnička pomoć 2“, manjim dijelom na sredstva osnivača te sredstva iz drugih projekata. Projekt se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu prioritetne osi 10-Tehnička pomoć Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. i traje do kraja 2023.godine.

Sredstva iz projekta su namijenjena za nastavak usmjeravanja razvojnih procesa u županiji pružanjem ciljane  specijalizirane pomoći javnopravnim tijelima na području županije te jačanju njihovih provedbenih kapaciteta u cilju povećanja korištenja dostupnih sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova.Sredstva su namijenjena za informiranje potencijalnih korisnika odnosno informiranja šire javnosti o mogućnostima financiranja projekata iz ESI fondova, edukativne aktivnosti za djelatnike županije, gradova, općina te ostalih javnopravnih tijela za pripremu i provedbu projekata. Ovim sredstvima osiguralo se financiranje djelatnika županijskih razvojnih agencija-regionalnih koordinatora u njihovom radu na razvoju županija ali i rasteretilo osnivača-županiju da ista može planirana sredstva za rad RA VSŽ-e, usmjeriti u pripremu i provedbu razvojnih projekata u županiji.


Uvođenje sustava upravljanja kvaliteom u regionalnu samoupravu, Ana-Marija Putrić, magistar prava, doktorand, viši savjetnik za zaštitu osobnih podataka i sustav upravljanja kvalitetom

Tema izlaganja odnosi se na upravljanje kvalitetom u javnoj upravi Republike Hrvatske, s posebnim osvrtom na regionalnu samoupravu, te se odnosi na podizanje učinkovitosti regionalne uprave kako bi na što kvalitetniji način odgovarala potrebama građana i gospodarstva. Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom dio je Nacionalne razvojne strategije - Hrvatska 2030. i odnosi se na povećanje kvalitete rada javnih institucija, kao i na Nacionalni plan za razvoj javne uprave 2022.-2027. kojemu je poseban cilj korisnički orijentirana javna uprava i učinkovito pružanje usluga kroz primjenu procesnog pristupa međunarodne norme ISO 9001:2015. Izlaganje se odnosi na pravni okvir, pristup i metodologiju  uvođenja sustava upravljanja kvalitetom u regionalnu samoupravu.  Potom se izlaže prednost primjene sustava upravljanja kvalitetom u regionalnoj samoupravi, pristup i načela upravljanja kvalitetom, resursi za uspostavu, održavanje i poboljšavanje sustava upravljanja kvalitetom i zahtjevi koji se odnose na vodstvo. Na kraju se iznose empirijski pokazatelji institucionalne implementacije u provođenju projekta "Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu RH", te se interpretiraju rezultati implementacije sustava upravljanja kvalitetom u regionalnu samoupravu.


Centri izvrsnosti Varaždinske županije, dr. sc. Miroslav Huđek 

Daroviti učenici uče na drugačiji način od vršnjaka u razredu. To se odnosi na tempo, kompleksnost, potencijal i sl. Zbog toga bi i aktivnosti u učionici u kojima su angažirani trebale biti drugačije kako bi one promovirale učinkovitu okolinu za učenje. To u školama često nije slučaj i potrebno je na neki drugačiji način odgovoriti na potrebe darovitih učenika.  Kako bi se pomoglo učenicima s visokim sposobnostima te da ih se motivira da nastave svoje aktivnosti a da im se ujedno pruže mogućnosti za pozitivne emocije i pozitivno samopoštovanje potrebno im je osigurati podršku na odgovarajući način. Odgovor Varaždinske županije na te izazove je formiranje Centara izvrsnosti Varaždinske županije kao izvanškolskih programa koji djeluju u dva osnovna smjera: kreiranje programa za rad s darovitima  i osiguranje okoline u kojima se ti programi mogu provesti.


Uloga danih preporuka unutarnje revizije u poboljšanju i unapređenju sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru, Ivanka Znika, dipl.oec.

Sustav unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru određen je kao cjelokupan sustav financijskih i drugih kontrola koji uspostavljaju čelnici s ciljem uspješnog upravljanja i ostvarenja zadaća korisnika proračuna. Ovaj sustav sastoji se od dva osnovna elementa,  financijskog upravljanja i kontrola i unutarnje revizije.Unutarnji revizori primjenjujuću revizorske standarde, metodologiju i pridržavajući se etičkog kodeksa vrše procjenu, utvrđuju prikladnost i djelotvornosti uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola u odnosu na utvrđivanje, procjenu i upravljanje rizicima;  usuglašenost sa zakonima i drugim propisima; pouzdanost i sveobuhvatnost financijskih i drugih informacija;  učinkovitost, djelotvornost i ekonomičnost poslovanja;  zaštitu imovine i informacija; obavljanje zadaća i ostvarivanje ciljeva, te davanjem preporuka za poboljšanje poslovanja.

Po provedbi procjene uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola unutarnji revizori iznose revizijsko mišljenje o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola u revidiranom području/procesu/aktivnosti na temelju zaključaka izvedenih u revizijskim nalazima. Revizijsko mišljenje daje se na razini cijele pojedinačne unutarnje revizije, a ono može biti zadovoljavajuće – pozitivno, zadovoljavajuće uz stanovite nedostatke i nezadovoljavajuće - negativno. Ovisno u utvrđenom stanju unutarnji revizor daje preporuke, iste predstavljaju prijedloge unutarnjih revizora za korekciju stanja i za otklanjanje uzroka nedostataka, slabosti i problema. Preporuke koje su usmjerene na rješavanje uzroka problema mogu zahtijevati i duže vremensko razdoblje za provedbu.  Preporuke moraju biti određene i konkretne, realne i izvedive, troškovno prihvatljive, usmjerene na uzroke problema te kad je to moguće, moraju uključivati alternativne mogućnosti djelovanja.

Unutarnja revizija treba pratiti i financijske učinke provedbe onih preporuka uz koje se financijski učinci mogu vezati. Primjerice, financijski učinci uvedenih ex-post kontrola namjenskog trošenja rashoda, financijska vrijednost usklađenih računovodstvenih evidencija i slično. Provođenjem preporuka utječe se na planiranje prihoda i rashoda, povećanje prihoda, sređivanje računovodstvenih evidencija, iskazivanje fer vrijednosti imovine i obveza, upravljanje likvidnošću, uređenje aktivnosti ili procesa, uštede u poslovanju u dijelu rashoda, povrata sredstava u proračun,  jasnije i konkretnije postupanje u dodjeli sredstava, transparentnosti rada. Stvaranje dodane vrijednosti te jačanje sustava unutarnjih kontrola rezultat je provođenja preporuka.


Upravljanje stresom i kultura usklađenih odnosa u izazovnim vremenima, Dragica Marač, mag.psych.

U protekle dvije godine pred sve nas su stavljeni potpuno novi izazovi, kako u profesionalnoj tako i u privatnoj sferi života. Korona je na različite načine utjecala na našu zonu konfora te nas na neki način poučila ponovnom preispitivanju prioriteta.  U tim novonastalim okolnostima vrlo je važno  proaktivno se uključiti da na jednostavan, brz i učinkovit način unaprijedimo svoja postojeća znanja i vještine te usvojimo nove alate koji će nam pomoći u unaprjeđivanju naše djelotvornosti i profesionalnosti. Više nego ikad ranije jasno je da nije moguće uspješno obavljati svoje radne zadatke bez dobre strategije upravljanja stresom  te uvažavanja specifičnosti suvremenog poslovanja koje se temelji na multidisciplinarnosti, kreativnosti i inovativnosti. Izgradnja kulture usklađenih odnosa i usavršavanje tzv mekih vještina ( soft skills) predstavljaju nezaobilazne preduvjete za uspješno funkcioniranje javne uprave.


Osvrt na prvih mjesec dana dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i eurima na primjeru županija, Marina Čolig

5. rujna 2022. započelo je obvezno dvojno iskazivanje cijena u kuni i euru kao važan instrument prilagodbe potrošača na proces zamjene kune eurom. Obvezno dvojno iskazivanje traje do 31. prosinca 2023. i odnosi se isključivo na izravan odnos prema potrošačima. Dvojno iskazivanje treba biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko, a prilikom preračunavanja uvijek se mora koristiti isključivo fiksni tečaj konverzije u punom brojčanom iznosu, bez obzira što je zadnja znamenka nula, dakle 1 EUR = 7,53450 kuna. Tijela javne vlasti bit će dužna u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u sudskim, upravnim i drugim pojedinačnim aktima koje donosi. U takvim će aktima biti nužno dvojno iskazati ukupan iznos utvrđene obveze ili prava uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Iznimno, a u skladu s pravilom da se dvojno ne iskazuje u tzv. B2G, i G2G ugovorima (eng. „business to government“ i „government to government“ ugovori) obveza dvojnog iskazivanja neće se odnositi na ugovore koje tijelo javne vlasti sklapa sa poslovnim subjektima i drugim tijelima javne vlasti. Tijela javne vlasti koja posluju isključivo s poslovnim subjektima, kreditnim institucijama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet, institucijama za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga također neće biti dužna dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u aktima koje donose. Nadalje, tijelo javne vlasti, na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugoj javnoj ispravi o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju za razdoblje prije uvođenja eura, cijenu i drugi novčani iskaz vrijednosti iskazuje u kunama, a za činjenice koje se tiču razdoblja od dana uvođenja eura u eurima. Ostale novčane vrijednosti, dakle pojedine stavke temeljem kojih je utvrđen ukupan iznos obveze ili prava na pojedinačnom aktu nije potrebno dvojno iskazati. Pojedinačni akti i nalozi za plaćanje izdani u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja na temelju pojedinačnog akta koji je donesen prije početka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja mora sadržavati iznos u kuni i iznos u euru uz navođenje fiksnog tečaja konverzije u njegovom punom iznosu sa svih šest znamenki tj. sa svih pet decimalnih mjesta bez obzira što je zadnja znamenka nula u tom samom aktu ili u opisu plaćanja.

PROGRAM

10:00

Uvodna obraćanja: Danijel Marušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, Marko Ignjatović, direktor LIBUSOFT CICOM d.o.o.

Moderatorica: Majda Mikulandra

I BLOK

10:10 – 10:25

Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU

10:25 – 10:40

Analiza financiranja Županijskih razvojnih agencija na primjeru Županijske razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije-regionalnog koordinatora, Ilija Cota

10:40 – 10:55

Uloga danih preporuka unutarnje revizije u poboljšanju i unapređenju sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru, Ivanka Znika

10:55 – 11:10

Alati transparentnosti u cilju bolje komunikacije s građanima – primjeri iz prakse, Ivana Gusak Galić

11:10 – 11:30

PANEL DISKUSIJA

11:30 – 11:50

PAUZA

II BLOK

 

11:50 – 12:10

Filantropija i fundraising u službi razvoja organizacija civilnog društva i uloga županija u tome, Mladenka Majerić i Katarina Leko

12:10 – 12:30 

Osvrt na prvih mjeseca dana dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza u kunama i eurima na primjeru županija, Marina Čolig

12:30 – 12:50

Što se krije iza klika: kako radi digitalna uprava?, Vedran Padovan, Tomislav Knežević

12:50 – 13:10

Upravljanje gospodarskim razvojem županija s primjerom Master plana gospodarskog razvoja Krapinsko-zagorske županije, Vlatka Mlakar

13:10 – 13:30

PANEL DISKUSIJA

13:30 – 14:20

RUČAK

III BLOK

 

14:20 – 14:40

Europski talent centar Hrvatska - Centri izvrsnosti Varaždinske županije, Miroslav Huđek

 

14:40 – 15:00

Utjecaj novog uredskog poslovanja na službeničke odnose, društvene djelatnosti i opće poslove, Vedran Vukobrat

 

15:00 – 15:20

Upravljanje stresom i kultura usklađenih odnosa u izazovnim vremenima, Dragica Marač

15:20 – 15:40

Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u regionalnu samoupravu, Ana-Marija Putrić

15:40 – 16:00

Planiranje mreža linija i planiranje troškova u sustavima županijskog javnog prijevoza putnika, Ante Klečina

16:00

ZAVRŠETAK KONFERENCIJE